Portrait d’Ivan MERZ (en croate)
Službena slika beatifikacije : Portret koji susrećemo dolaskom na svetu misu djelo je akademskog slikara Ante Mamuše iz Travnika i kao službena slika bio je postavljen za vrijeme beatifikacije. Njezin original danas se čuva u kapeli blaženog Ivana Merza banjalučke katedrale.
Pred slikom bl.Ivana Merza
Što se može iščitati promatrajući sliku blaženoga Ivana Merza
Po završetku svete mise, pri izlasku iz crkve, mnogi hrvatski vjernici zastanu pred slikom bl. Ivana Merza, slikom koja je postavljena nakon njegove beatifikacije u ‘hrvatskoj crkvi’ – kako najšešće nazivaju crkvu svetog Čirila i Metoda u Parizu (Eglise Saint-Cyrille-Saint-Méthode)… Kratka molitva, ili samo pogled na predivni portret ?
Za mnoge od hrvatskih vjernika i letimčan pogled na tu sliku budi sjećanje na zanimljive i nadasve lijepe pojedinosti iz Merzova života o čemu su čitali, mnogo slušali u ovoj crkvi i bili toliko radosni kada ga je 22. lipnja 2003. godine u Banjoj Luci, danas Sveti Ivan Pavao II., proglasio blaženim.
O životu i djelu blaženog Ivana Merza napisano puno knjiga, članaka, studija i još se uvijek piše, pronalaze se novi detalji koji su jednako zanimljivi, privlačni – napose pobuđuju želju da ga se što bolje upozna. Njegov prebogati život, iako vremenski vrlo kratak – umro je u 32. godini života – insiprirao je i brojne umjetnike : pjesnike, glazbenike, slikare koji su, svaki na svoj način, izrazili kako ga doživljavaju i što ih je posebno dirnulo u njegovu životu.
Ljepota slike i osjećaj koji nas obuzima dok je gledamo, puno nam govori o našem Blaženiku. Promatrajući je možemo uočiti i protumačiti pet glavnih karakteristika njegove osobnosti i duhovnog života koje nam je autor izrazio pomno izabranim elementima pri kompozicije svoje slike :
- U prvom planu vidimo Ivana Merza, mladog profesora u odijelu i s kravatom, kako su se u to vrijeme odijevali profesori. Portret je to koji prikazuje jednoga svjetovnjaka laika koji je živio u svijetu kao i mnoštvo njegovih kolega, sugrađna, a ostvario je svetost života. Slikar nam time vrlo jasno sugerira svoju misao da je moguće biti laik, a postići svetost života.
- Drugi element koji nam na liku ovog portreta skreće pozornost jest knjiga koju Ivan Merz drži u ruci. Knjiga – simbol pismenosti, učenja, znanja druga je značajka njegove osobnosti – bio je visoko naobražen mladi katolički intelektualac, postigao je doktorat u svojoj struci iz francuske knjižvnosti. Puno je pisao (Postulatura Ivana Merza upravao je izdala posljednji svezak njegovih sabranih djela koji obuhvaća deset obimnih svezaka), a sadržaji njegovih napisa obuhvaćali su teme iz knjižvnosti, kulture i duhovnosti. Spojio je vjeru, znanost i kulturu pokazavši da su to kategorije koje se međusobno dopunjuju, idu i trebaju ići zajedno – što se, nažalost, u našem modernom vremenu katkad osporava; vjera i znanost se suprostavljaju i nerijetko prikazuju kao kategorije koje se međusobno isključuju.
- I pozadina portreta vrlo je rječita. Vidimo obrise triju crkava u kojima lako prepoznajemo banjalučku i zagrebačku katedralu te Baziliku svetog Petra u Rimu. Ovi detalji naglašavaju nam Ivanovu tijesnu povezanost sa Crkvom i to sa Crkvom po liturgiji ali i po njezinu učiteljstvu. Ovu veoma važnu komponentu Merzove duhovnosti ističu svi njegovi biografi. Iako laik, duboko je živio crkvenost. Papinske dokumente i biskupska pisma mladi je Merz pomno studirao i pručavao da bi potom njihove smjernice provodio u djelo poučavajući tome i druge. Upravo u tom djelovanju Ivan Merz je očitovao svoju veliku snagu i uspjeh pa se često naglašava da nikada nije obukao reverendu, a bio je stup crkve Božje hrvatskom narodu.
- Silueta goluba iznad glave Ivana Merza jasno nam sugerira autorovu želju da naglasi izuzetnu prisutnost Duha Svetoga koji nadahnjuje i posvećuje Blaženika. Kao što je sišao na apostole te su postali neustrašivi svjedoci i navjestitelji Evanđelja, tako je u svoje vrijeme i blaženi Ivan Merz, ispunjen Duhom Svetim, bio širitelj vjere i njezin branitelj. Ova odlika njegove duhovnosti jasno je vidljiva kako u njegovim spisima, tako i u njegovu cjelokupom djelovanju.
- Ivan Merz je bio čovjek duboke pobožnosti. Uza svoje obveze koje je kao profesor francusog i njemačkog jezika vrlo savjesno i predano obnašao a uz to bio i neobično aktivan u izvaškolskom radu s mladima, uvijek je našao vremana za molitvu. Molitvi je posvećivao dnevno čak četiri sata. Sveta misa bila je u središtu njegova cjelokupnog djelovanja. Svaki je dan išao svetu misu i svetu pričest u Baziliku Srca Isusova u Zagrebu. Tu euharistijsku dimenziju njegove duhovnosti prepozao je papa Benedikt XVI. pa je njegovo ime 2007. godine uvrstio i u svoj dokument Sacramentum caritaits, koji je izdao o euharistiji. Na kraju tog dokumenta Papa navodi velike svece u povijesti crkve koji su se istaknuli u štovanju euharistije – njih 18 : Sveti Benedikt, Sveti Franjo Asiški, Sveti Toma Akvinski, Sveti Augustin … i kronološki na kraju toga popisa velikih svetaca i blaženi je Ivan Merz postavljen kao uzor štovanja euharistije. To je veliko priznanje njegovoj svetosti, a ujedno i poticaj svima nama da ga se potrudimo bolje upoznati i slijediti.
Oltarna slika
Osim službene slike, u trenutku svečanog proglašenja Ivana Merza balaženim, otkrivena je uvećana kopija ove slike. Naslikao ju je umjetnik iz Osijeka Zdenko Gelenčir. Original slike nalazi u isusovačkoj klasičnoj gomnaziji u Osijeku, a uvećana kopija koja je stajala na papinskom oltaru danas se čuva u župnoj crkvi Marijina pohođenja u Banjoj Luci.
Iza lika bl. Ivana Merza nalaze se portreti osoba koje su bile na poseban način povezane s Balženikom tjekom njegova života ili nakon smrti :
- Prvi red zdesna :
kard. Franjo, Šeper, p. Josip Vrbanek, Marica Stanković
bisk. Franjo Komarica, kard. Vinko Puljić - Drugi red zdesna :
nadb. Ivaan Šarić, dr.Dragutin Knivald, dr. Ivan Protulipac,
kard. Franjo Kuharić Anica Ercegovoć, p. Božidar Nagy,
mons. Filip Veraja, sv. papa Ivan Pavao II.
I mnogi drugi slikari, posebice nakon beatifikacije, poželjeli su dati svoju viziju Ivana Merza. Među brojnim prtretima nastalim u novije vrijeme posebnu pozornost privlače i dva portreta koje je 2009. godine naslikao hrvatski general Ante Gotovina za vrijeme svog boravka u Haagu u pritvoru.
Objavljujući vijest da je haški uznik i hrvatski general Ante Gotovina naslikao portret blaženoga Ivana Merza, Postulatura za kanonizaciju bl. Ivana Merza uputila je i svoje tumačenje i komentar tog portreta :
« Imajući u vidu činjenice tko je ovaj portret bl. Ivana Merza naslikao – a to je heroj omovinskog rata hrvatski General, te gdje ju je naslikao – u ćeliji pritvora haškog suda, okolnosti u kojima je portret naslikan – čekanje u neizvjesnosti završetka procesa i izricanja tzv. „haške pravde“, sve to daje slici veliku, jedinstvenu i povijesnu vrijednost.
Prvi dojam kad se slika pogleda jest realnost i ozbiljnost jedne životne situacije, konkretno rata i njegovih posljedica. Izbor boja koje okružuju lik Blaženika kao i one kojima je prikazan sugeriraju vojni ambijent. Prostor u kojem se bl. Merz nalazi podsjeća na zatvorsku ćeliju. (Bl. Merz je i sam nepravedno proveo nekoliko dana u zatvoru još kao pitomac Vojne akademije).
S desne se strane vidi dio okrvavljenog raspela – znak prisutnosti patnje i trpljenja u životu bl. Ivana Merza koju je proživio u ratu, a koja je uzrokovala njegovo duboko obraćenje Bogu. Dakle patnja nije bezizlazna ni crna, nije ispred njega nego iza njegovih leđa, već je otkupljena i osmišljena Kristovim križem.
S lijeve strane u gornjem kutu vidi se mali prozorčić kroz koji dolazi svjetlo. Bl. Merz je okrenut prema tome prozorčiću. Svjetlo sugerira Kristovo uskrsnuće, oslobođenje, Božje spasenje i njegov božanski život i sve ono što slijedi nakon Velikog petka. Dakle s patnjom kroz koju je prošao i koja je još prisutna u njegovu životu bl.
Ivan Merz se ne zaustavlja, niti ona njega zaustavlja, nego ide prema Božanskom svjetlu i životu.
Premda je tijelom usmjeren prema svjetlu bl. Ivan je glavu za trenutak okrenuo i gleda u publiku prema onima koji ga promatraju, zaustavljen na moment u sadašnjosti na prolazu između Križa i Uskrsnuća.
Na licu bl. Merza možemo pročitati svu patnju ratnih strahota kroz koje je prošao, surovost ljudske zloće i nepravde što je proživio – sve to ostavlja trag na njegovom izrazu lica. Osjeća se da je pogođen, žalostan i zgrožen nad ljudskim zlom, ali ne očajava, ne ostaje u beznađu.
Osim ovog prvotnog sadržaja slike tj. bl. Ivana Merza, na slici se mogu iščitati i mnogi elementi iz života i trenutne situacije generala Ante Gotovine.
Znajući tko, gdje, kada i u kojim je okol-okolnostima naslikao ovaj portret bl. Merza, ne može se oteti dojmu da je umjetnik, svjesno ili nesvjesno, kroz lik bl. Ivana Merza smještenog u prostor zatvorske ćelije izrazio također i sebe i svoje duševno stanje. Ostavio nam je trag svoje trenutne situacije, svoga duševnog stanja; a u samom licu bl. Ivana Merza možemo čitati i njegovu patnju zbog pretrpljenih i još uvijek trpećih nepravdi nanesenih mu od tzv. « međunarodne pravde ». Međutim kroz svetački lik bl. Ivana s kojim se General preko ove slike duhom identificira, on ne gubi nadu, zajedno s njime ide prema Božjem svjetlu, prema pravoj slobodi koju jedino Bog daje.
Generale, hvala Vam za sve što ste učinili i trpjeli za slobodu hrvatskog naroda na što će nas uvijek podsjećati i ovo vaše jedinstveno umjetničko djelo, tako bogato duhovnom porukom ! ».
(Tekst objašnjenja ove slike autoriziran je od generala Gotovine koji je Postulaturi poručio da nema što ni dodati niti oduzeti, odnosno da tumačenje ove slike točno odražava misli i osjećaje koji su ga prožimali prilikom stvaranja ove slike.)
Ne manje impresivan je i drugi portret bl. IvanaMerza koji je general Ante Gotovina naslikao također 2009. godine u Haagu.
Ova slika nalazi se u Hrvatskom katoličkom svučilištu u Zagrebu, dok se Gotovinin portret bl. Ivana Merza u vojničkoj uniformi čuva u Domu hrvatskih hodočasnika „Baženi Ivan Merz” u Rimu.
Tehnika u kojoj su rađene obje slike nije ulje na platnu jer unošenje takvog materijala u zatvor nije bilo dopušteno, pa se radi o nekoj vrsti pastele.
Slike neće biti na prodaju, niti u humanitarne svrhe jer imaju povijesnu vrijednost : „Merz je blaženik, na putu da postane svetac, slika ga u Haagu naš heroj, general Gotovina u zatvorskoj ćeliji – to daje veliku vrijednost i počast ovoj slici”, istaknuo je postulator kauze Ivana Marza, p. Božidar Nagy.
